Lipa (lat. Tilia) je listopadno drvo iz porodice Tiliaceae.
U prirodi se može naći kao pojedinačno stablo, a nerijetko se sadi i kao skupina stabala u svrhu ukrašavanja parkova.
Doseže visinu od čak 30 metara te može doživjeti starost do nekoliko stotina godina.
Najcjenjeniji dio stabla lipe su njezini maleni, zelenkasto žuti, mirisni cvjetovi koji se diljem svijeta koriste za pripremu ukusnog i zdravog čaja.
Čaj od cvjetova lipe već stotinama godina slovi kao vrlo moćan lijek za brojne bolesti.
Po svom ljekovitom djelovanju posebno se izdvaja vrsta lipe latinskog naziva Tilia cordata.
Ova vrsta je široko rasprostranjena kod nas, po ostalim zemljama Europe te na području zapadne Azije.

Zdravstvene dobrobiti lipe

Lipa, odnosno njezini cvjetovi i listovi izuzetno su ljekoviti zbog visoke koncentracije fitonutrijenata, osobito flavonoida.
Cvijet lipe sadrži željezo, kalcij, vitamin C, tanin, glikozide, soli mangana i eterična ulja.
Lipa ima zaista široki spektar zdravstvenih vrijednosti.
Stoga ne čudi činjenica da se već stoljećima koristi za prevenciju i liječenje brojnih zdravstvenih tegoba.

1. Štiti od gripe i prehlade

Visok udio antioksidansa prisutan u ovoj biljci pomaže u održavanju snažnog imunološkog sustava.
To je osobito značajno za prevenciju i liječenje gripe i prehlade.
Lipa pospješuje znojenje, suzbija groznicu, snižava povišenu tjelesnu temperaturu te ublažava grlobolju i kašalj.
Također smanjuje i druge simptome prehlade i gripe, kao što su upala grla, sinusa, ždrijela i dišnih puteva.

2. Liječi upale

Čaj od lipe uspješno ublažava bolne simptome kod raznih upalnih stanja, uključujući artritis, giht te infekcijske upale.
Koristi se i za prevenciju upale pluća, za ublažavanje upale grla kao i za suzbijanje upale krvnih žila.

3. Pomaže u detoksikaciji organizma

Jedna od vrlo korisnih organskih tvari koja se nalaze u lipi je p-kumarinska kiselina, koja ima snažna diuretska svojstva.
Ovaj spoj pospješuje izlučivanje mokraće i znojenje.
Tako pridonosi eliminaciji toksina, viška soli, masti, vode i ostalih nepoželjnih tvari iz organizma.

4. Regulira probavu

Mješavina spojeva i kemikalija sadržana u lipi doprinosi smanjenju gastrointestinalnih tegoba poput loše probave, bolova i grčeva u trbuhu, nadutosti crijeva, proljeva, zatvora, mučnine, povraćanja i slično.
Lagano ispijanje već samo jedne šalice čaja od lipe može smiriti želudac, smanjiti nadutost te ublažiti grčeve i ostale probavne smetnje.

5. Štiti od raka

Zahvaljujući impresivnoj količini antioksidansa, lipa je nedvojbeno odličan saveznik u prevenciji i liječenju različitih oblika raka.
Antioksidativni spojevi, kao što su kvercetin i kumarin, blokiraju slobodne radikale čije negativno djelovanje dokazano dovodi do nastanka mnogih oblika raka.

6. Opušta duh i tijelo

Zbog svog umirujućeg djelovanja lipa se u narodnoj medicini već stotinama godina koristi kao prirodan lijek za relaksaciju duha i tijela.
Pomaže u smanjenju tjeskobe, nervoze, nemira, panike i anksioznosti.
Učinkovita je i kod kroničnog stresa te naglih promjena raspoloženja.
Zbog blagih sedativnih učinaka čaj od lipe može biti od iznimne koristi onima koji pate od nesanice.

Ostale dobrobiti lipe:

• snižava povišenu tjelesnu temperaturu
• sprečava upalu pluća
• snižava krvni tlak
• pomaže kod slabokrvnosti
• čisti krv i bubrege
• liječi zatvor
• čisti i obnavlja jetru
• pomaže kod hepatitisa
• liječi migrenu i glavobolju
• olakšava menstrualne tegobe
• otklanja umor, nervozu i razdražljivost
• sprječava ispadanje kose

Berba lipe

Lipa cvate u lipnju ili srpnju.
Idealno vrijeme za berbu njezinih cvjetova je sam početak otvaranja cvjetova, odnosno prvi dani cvatnje.
Potpuno rascvjetani cvjetovi gube vrijednost, odnosno ljekovitost i u tom smislu postaju beskorisni.
Cvjetove je najbolje ubirati između 10 i 12 sati, prije jakog sunca, kako iz njih ne bi isparila eterična ulja, koja imaju veliku zdravstvenu vrijednost.
Nakon berbe cvjetovi se suše rašireni na suhu površinu u tankom sloju, u hladu, na prozračnom mjestu. Temperatura zraka kod sušenja ne bi trebala prelaziti 40 °C.
Savršeni su oni cvjetovi koji su nakon sušenja zadržali svoju prirodnu zeleno žutu boju i izrazito ugodan miris.
Osušeni cvjetovi pohranjuju se u papirnate vrećice ili kutije te se čuvaju na suhom i tamnom mjestu.
 

Jeste li znali?

Staroslavenskim plemenima lipa je bila izuzetno važan simbol, što potvrđuju stari zapisi u kojima se ona naziva sveto slavensko drvo.
Slaveni su drvo lipe posvetili boginji Vidi, zaštitnici braka i ljubavi, zbog čega je ono poznato i kao drvo ljubavi.
Lipa je smatrana i stablom sudbine pa je u prošlosti postojao obred sađenja ovog drveta na dan rođenja muškog potomka.
Vođeni vjerovanjem da grom nikada ne udara u lipu, stari Slaveni su njezine ogranke pričvršćivali na krovove, kako bi sačuvali kuće od udara gromova.
Također, smatrali su da ovo drvo štiti od zla, zbog čega su gradili kuće upravo u blizini stabala lipe.